Način na koji su žene predstavljene u medijima, u velikoj meri se odražava na njihov svakodnevni život. Zbog toga je uloga medija i način na koji su žene predstavljene veoma bitni.
Medijsku sliku žene u Srbiji možemo okarakterisati kao konfuznu – dok se na jednoj strani potenciraju tradicionalne uloge, s druge su kao imperativ nametnuti moderni trendovi. Objektivnost, istina i činjenice ostaju u senci u borbi za boljim plasmanom na medijskom tržištu. Кuda nas vodi ovakav nametnuti pravac, pitali smo Jelenu Višnjić, jednu od osnivačica i urednica festivala feminističke kulture i akcije BeFem.
Dva su ta dominantna identiteta. Jedan je hipreseksualizovano golo žensko tijelo koje odgovara fantazmu muške žudnje. Drugi je to mrtvo prebijeno ranjeno žensko tijelo i oba su na tom kanalu zadovoljenja logike tržišnog kapitala, gdje oba tijela treba taj mediji da prodaju. Tu nema nikakvog subjektiviteta, nego zapravo to je samo objektifikacija koja teče. Između ta dva identiteta, postoji jedna čitava lepeza žena: žene političarke, žene u ekonomiji, žene majke… ali mi se čini da ne postoji čitava ta lepeza žena, tih marginalizovanih identiteta koji se iznova isključuju. Nema Romkinja, lezbejki, invalitkinja. To su te sakrivene priče, one uvijek predstavljaju ono drugo, u tom drugom je uvijek manje moći, a to manje moći ne treba da se prikazuje kroz to šta nam smeta, nego ga prikazujemo uopšte kroz taj neki ženski identitet, koji opet ostaje u tom polju gdje je isključen bilo kakav uticaj i distribucija moći – kaže Jelena Višnjić.
Pojavom društvenih mreža i onlajn medija, ova slika se nije promenila na bolje.
Onlajn svijet je uvijek zapravo otisak oflajn svijeta i ne znam zašto smo uopšte imali taj digitalni optimizam da će diskurs u onlajn medijima biti drugačiji. Novi mediji su nam zapravo pokazali još jednom da, bez obzira što mislimo da su neke feminističke borbe gotove, živimo u svijetu koji je zaista okrutan prema ženama i prema feminističkim politikama uopšte – zaključuje Jelena.
Primeniti standarede profesionalnog novinarstava kada se izveštava o ženama, za našu sagovornicu bi značilo sledeće:
Mislim da bi za mene bilo sjajno da u emisijama u udarnim terminima govore žene koje su ostale u lokalnim zajednicama, žene koje su u selima, ali koje se ne bave pravljenjem kolača, konzervirajući i ponavljajući tu patrijarhalnu ulogu, nego zapravo žene koje imaju u vlasništvu zemlju, pa na toj zemlji se bave organskom proizvodnjom, ili na primer žene koje sade drveće, jer nama preti ekološka katastrofa.
U medijima u Srbiji u oblasti upravljanja i ekonomije žene su zastupljene između 14 i 28% – pokazalo je istraživanje BeFema. U vestima na internetu i u tvitovima žene su prisutne u samo 20% tema, pokazalo je isto istraživanje.
Video prilog možete pogledati ovde.